Mala i srednja poduzeća čine okosnicu europskog gospodarstva i predstavljaju 99% svih poduzeća u EU. U posljednjih su pet godina stvorila oko 85% novih radnih mjesta i osigurala dvije trećine od ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru u EU (u Europi poduzetništvo godišnje generira 4 milijuna novih radnih mjesta). Europska komisija smatra mala i srednja poduzeća i poduzetništvo ključem za osiguranje gospodarskog rasta, inovacija, otvaranje novih radnih mjesta i društvenu integraciju u EU. Ulaskom Republike Hrvatske u EU, malom i srednjem poduzetništvu u Hrvatskoj otvorene su nove mogućnosti za suradnju, financiranje projekata, specijalizaciju te povećanje konkurentnosti na zajedničkom tržištu.
Jedan od značajnijih razvojnih sektora u Europskoj uniji je sektor društvene ekonomije, koji je u vrlo kratkom razdoblju iznijedrio održive modele društvenog uključivanja i radne integracije, brojne stabilne i replikativne poslovne modele u području zelene ekonomije i pružanja socijalnih usluga u zajednici te se pokazao osobito otpornim za vrijeme najnovije ekonomske krize. U europskom sektoru društvene ekonomije zaposleno je više od 14,5 milijuna ljudi, ili gotovo 6,5% ukupno zaposlenih. Europska unija je prepoznala značenje društvene ekonomije kao jednog od ključnih elemenata u prevladavanju trenutačnih društvenih i ekonomskih problema. Društvena ekonomija i društveno poduzetništvo naslanjaju se na Strategiju Europa 2020, posebno na prioritet koji se odnosi na uključiv rast.
U Hrvatskoj, provedena privatizacija i reforme u gotovo svim segmentima gospodarstva, posebno u proizvodnom sektoru, nisu polučile zadovoljavajuće rezultate. Otpuštanje radnika i zatvaranje poduzeća postale su naša svakodnevnica, a problemi kao što su krize, recesija, dugački konjunkturni ciklusi, velika nezaposlenost i besparica, stvaraju probleme ne samo poslodavcima već i radnicima te ostalim strukturama hrvatskog društva.
Mala i srednja poduzeća u Republici Hrvatskoj jedan su od glavnih pokretača gospodarskog razvoja, poduzetništva, zaposlenosti, inovacija i konkurentnosti. No, u svom poslovanju susreću se s brojnim izazovima – od pretjeranih regulatornih opterećenja poduzetništvu do nedostatka poduzetničkog obrazovanja i kulture. Kod mikro poduzetnika ti izazovi su još izraženiji i imaju veći utjecaj na razvoj poduzetničkog pothvata.
Jedan od ključnih izazova s kojima se susreću mikro i mali poduzetnici je otežan pristup financiranju za poduzetničke aktivnosti odnosno nedostatak sredstava za ulaganje u razvoj, istraživanja, obrazovanje i opremu/infrastrukturu. U Hrvatskoj je evidentan nedostatak razvijenih, stabilnih financijskih instrumenata podrške za pokretanje posla te manje investicije u razvoj poslovnih modela postojećih poduzetnika i poduzetnika početnika. Početni kapital i financiranje mladih, malih poduzeća putem banaka ograničeni su zbog zaloga i ostalih uvjeta koje je mikro i malim poduzećima teško ispuniti.
Ključni cilj Strategije razvoja poduzetništva u razdoblju od 2013. do 2020. godine je povećanje
konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj. Realizacija tog cilja bit će potpomognuta mjerama koje se odnose na pet strateških ciljeva Strategije: (1) Poboljšanje ekonomske uspješnosti, (2) Poboljšan pristup financiranju, (3) Promocija poduzetništva, (4) Poboljšanje poduzetničkih vještina i (5) Poboljšano poslovno okruženje.
Strateški cilj 2/ Poboljšan pristup financiranju donosi 3 mjere:
2.1/ Povećanje ponude mikrofinanciranja i ostalih inicijativa za bolji pristup financijama za otvaranje novih poduzeća te olakšavanje problema u ranom životnom ciklusu s kojima se suočava malo gospodarstvo;
2.2/ Razvijanje novih oblika financiranja za novoosnovana poduzeća i razvoj maloga gospodarstva (…)
2.3/ Pružanje potpore za jačanje kapaciteta u sektoru maloga gospodarstva za pripremanje održivih i profitabilnih investicijskih projekata te razvoj kapaciteta poduzetnika za pripremanje projekata i upravljanje projektima, posebice onima koji imaju potporu Strukturnih fondova EU i ostalih donatora.
Ključni indikator ostvarenja strateškog cilja 2/ Poboljšan pristup financiranju je povećanje ponude financijskih sredstava za malo gospodarstvo za 40%, gdje će jedan od važnijih pokazatelja biti i % povećanje udjela mikro i malih poduzetnika u korištenju financijskih instrumenata.
Danas još uvijek ne možemo govoriti o visokoj razvijenosti društvene ekonomije i društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjem istraživanju Europske komisije “A map of social enterprises and their eco-systems in Europe-Country Report: Croatia” objavljenom 2014. godine, organizacije društvene ekonomije čine tek 0,2% hrvatskog BDP-a. Pomak je napravljen usvajanjem Strategije razvoja društvenog poduzetništva u RH u razdoblju od 2015. do 2020. gdje se kao glavni cilj navodi uspostava poticajnog okruženja za promicanje i razvoj društvenog poduzetništva u RH kako bi se smanjile regionalne razlike i osiguralo povećanje razine zaposlenosti, te pravednija raspodjela i upravljanje društvenim bogatstvom. Jedna od 4 mjere Strategije odnosi se na “Uspostavu financijskog okvira za učinkovit rad društvenih poduzetnika”. Ključna aktivnost navedene mjere je 2.4. Podrška razvoju sustava inovativnih financijskih instrumenata za poticanje društvenog poduzetništva i društvenih inovacija.
Osim navedenih Strategija, postoji čitav niz drugih strateških i operativnih europskih i hrvatskih dokumenata koji naglašavaju i potiču razvoj i provedbu inovativnih pristupa financiranja (društvenih) poduzetnika. U tom kontekstu, svako nastojanje bilo privatnog bilo javnog sektora, direktno doprinosi razvoju poduzetništva i gospodarstva, smanjenju nezaposlenosti i povećanju kvalitete života u RH.
Autori:
Teodor Petričević
Nezavisni savjetnik, trener i društveni poduzetnik. Osnivač/inicijator je desetak društvenih poduzeća i direktor ACT Grupe. Stručnjak je za eko-društveno poduzetništvo i društvene inovacije, s više od deset godina poduzetničkog i predavačkog iskustva. Posebna ekspertiza u području zakonodavstva vezanog uz zadrugarstvo, radnu integraciju marginaliziranih skupina i društveno poduzetništvo u Hrvatskoj i zemljama regije. Ima višegodišnje iskustvo u prenošenju znanja u područjima: upravljanje projektnim ciklusom, EU fondovi, međusektorska suradnja, strateško planiranje i upravljanje, poslovno modeliranje, planiranje i upravljanje.
Igor Roginek
Radi kao voditelj marketinga u ACT Grupi. Posljednjih sedam godina proveo je na najvišim upravljačkim pozicijama u organizacijama civilnog društva te koordinirao Program za osobni i organizacijski razvoj aktera eko-društvene ekonomije u ACT Grupi i Program regionalnog razvoja organizacija civilnog društva i lokalnih zajednica u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Završio je više specijalističkih obrazovnih programa u Hrvatskoj i inozemstvu iz različitih područja razvoja organizacija (namicanje sredstava, marketing, odnosi s javnošću, upravljanje organizacijskim procesima, upravljanje projektima). U različitim civilnim inicijativama aktivan je od 1996. godine, (su)osnivač je više organizacija, mreža i zagovaračkih inicijativa. Iza njega je više od 15 godina iskustva u upravljanju projektima i procesima operativnih i strateških planiranja te desetogodišnje trenersko iskustvo u različitim područjima organizacijskog razvoja.