Razvoj društva kao cjeline odvija se kontinuirano u svim segmentima. Okoliš, socijalna pitanja, lokalni razvoj, politička vlast i upravljanje, biznis, odgovorno poslovanje, društveno poduzetništvo – sva ova područja doprinose razvoju društva. Osnovno pitanje koje se postavlja jest kakav utjecaj oni imaju na društvo i njegov razvoj, a još bitnije kako doći do dokaza koji će potkrijepiti taj utjecaj.

Do potrebnih podataka dolazi se različitim metodama, mjerenjima, alatima koji u većini slučajeva nisu standardizirani. No, ujednačeno mjerenje ovakvih uglavnom nefinancijskih informacija i njihova interpretacija potrebna je kako bi na vjerodostojan način mogli odgovoriti na važno pitanje “Kakvu razliku stvaramo/što se mijenja našim djelovanjem?”

Trend potrebe za nefinancijskim informacijama o djelovanju prisutan je u svim sektorima. Iako se od poslovnih organizacija traži da javnost, osim financijskih informacija upoznaju i s informacijama o njihovom djelovanju u području društvenog i okolišnog djelovanja, pri čemu za financijske informacije postoje univerzalno primjenjivi standardi i pravila kojima se interpretiraju (kao što su GAAP pravila – Generally Accepted Accounting Principles i IFRS standardi – Međunarodni standardi financijskog izvještavanja), ostale vrste informacija stavljaju se u drugi plan zbog nepostojanja jasno definiranih standarda izvještavanja. Organizacije civilnog društva i društvena poduzeća nastoje javnosti opravdati svoje djelovanje mjerenjem odnosno vrednovanjem vlastitog društvenog utjecaja, a sve više tome teže i ostali sektori.

Informacije se prezentiraju u različitim oblicima i pod različitim nazivima – društveno računovodstvo, izvještavanje o društveno odgovornom poslovanju, eko izvještavanje, izvješće o održivosti i drugo. U većini slučajeva poslovne organizacije nefinancijske informacije prezentiraju putem izvješća o društveno odgovorno poslovanju i održivosti dok organizacije civilnog društva nefinancijske informacije prezentiraju evaluacijskim izvještajima.

Brojne europske i nacionalne strategije i politike prepoznaju važnost razvoja sustava mjerenja društvenog utjecaja. Europska komisija u Aktu o jedinstvenom tržištu II ukazuje na potrebu za razvojem metodologije kojom će se mjeriti društveno-ekonomske koristi i utjecaj koje stvaraju društvena poduzeća i organizacije civilnog društva koje provode društvenopoduzetničke aktivnosti, uz objašnjenje da je razvoj sistematskog mjerenja utjecaja na zajednicu važan kako bi se moglo prezentirati da financijska sredstva uložena u organizacije doprinose uštedama i stvaranju dohotka.

Da bi mogli jasno odrediti, vrednovati odnosno izmjeriti utjecaj koji stvara organizacija potrebno je krenuti od definicije utjecaja – koja za sada, na žalost, nije jedinstvena. Naime, utjecaj se definira i shvaća različito, ovisno o kategoriji korisnika. U hrvatskom kontekstu,  utjecaj možemo promatrati kao cjelokupno djelovanje organizacije s ekonomsko-financijskog aspekta, društvenog aspekta i okolišnog aspekta, koje nastaje provedbom aktivnosti organizacije.

Proces mjerenja utjecaja ima svoj slijed: kreira se predložak, prikupljaju se podaci, zatim se analiziraju i interpretiraju, sažimaju se ključne informacije koje postaju predmetom rasprave. U mjerenju odnosno procjenjivanju utjecaja koristimo se indikatorima.

Indikatori koji se koriste su financijske i nefinancijske prirode (informacije o društvenom i okolišnom utjecaju). Financijske informacije nalazimo u financijskim izvještajima, dok nefinancijske informacije možemo dobiti na više načina. Danas prepoznatljivi alati i metode za mjerenje i izvještavanje o društvenom utjecaju su Društveni povrat ulaganja (Social Return on Investment – SROI), Društveno odgovorno računovodstvo i revizija (Social Accounting and Audit), Social balanced scorecards i brojni drugi, pri čemu odabir pravog alata i metode koji će se koristiti ovisi o vrsti organizacije koja želi mjeriti društveni utjecaj, djelatnosti kojom se organizacija bavi, veličini organizacije itd.

Sama problematika mjerenja i vrednovanja društvenog utjecaja općenito je kompleksni pojam i zahtijeva strpljenje, vrijeme, iskustvo, stručnost i razumijevanje onih koji ga mjere, dok je istovremeno potrebno razumijevanje onih kojima se vrednovanje prezentira (korisnika takvih izvještaja). Dobiveno vrednovanje i ocjena mogu biti poticaj i referenca kojom će organizacije/tvrtke svoje djelovanje moći “jasno opravdati“ svima koji sumnjaju u svrhu njihova djelovanja.

Europska komisija je još prije nekoliko godina prepoznala potrebu za razvojem metodologije koja bi mjerila društveno-ekonomske koristi koje stvaraju društvena poduzeća. Komisija smatra da je razvoj nedvosmislene metodologije za mjerenje društvenog utjecaja društvenih poduzeća prilikom njihovog utjecaja na zajednicu ključan u dokazivanju da novac investiran u društvena poduzeća pridonosi visokim uštedama i dohotku.

Stoga je u listopadu 2012. godine oformljena posebna skupina stručnjaka tzv. GECES (Expert Group on Social Entrepreneurship/Groupe d’Experts de la Commission sur l’Entrepreneuriat Social) čija je zadaća razviti metodologiju mjerenja društvenog utjecaja aktivnosti društvenih poduzeća. Razvoj metodologije bio je potreban iz dva osnovna razloga i to:

• radi razvoja Europskih fondova za društveno poduzetništvo (EuSEFs) – kako bi se dodatnim kriterijima olakšalo odlučivanje o tome kamo i zašto se sredstva ulažu,
• u kontekstu Programa EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) – prema kojem se odobravaju određena bespovratna sredstva društvenim poduzećima koja mogu dokazati da stvaraju mjerljiv društveni utjecaj.

Na tragu toga je i Vlade Republike Hrvatkse u travnju 2015. usvojila “Strategiju razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine“, s ciljem razvoja poslovanja koje povezuje poduzetničku praksu poslovnog svijeta i vrijednosti društvene odgovornosti, zaštite okoliša i mjerenja socioekonomskog učinka. Društveno poduzetništvo pristupa postojećim društvenim problemima na nov način provedbom ekonomskih aktivnosti uz inovativno kombiniranje postojećih resursa i stvaranje ne samo ekonomske nego i društvene vrijednosti.

U kontekstu tog razvoja jedna od aktivnosti jest razvoj i primjena metodologije za praćenje i vrednovanje društvenog, ekonomskog i okolišnog utjecaja društvenog poduzetništva koja bi se trebala provoditi kontinuirano do 2020. godine, u okviru koje bi trebala biti razvijena metodologija za praćenje i vrednovanje učinaka socijalnog/društvenog poduzetništva. Stoga je ACT Grupa iz Čakovca, u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva pokrenula proces razvoja metodologije i uspostave sustava za praćenje, mjerenje i izvještavanje o društvenom utjecaju.

Naime, turbulentno okruženje i nedostatak empatije od strane pojedinaca, ali i čitavog društva, potaknule su organizacije da pokažu što rade, koje su to koristi od njihovog djelovanja i u kojoj mjeri utječu na blagostanje pojedinaca i promjene u društvu. ACT Grupa jer razvila posebnu metodologiju mjerenja društvenog utjecaja prilagođenu hrvatskom kontekstu. Mjerenje društvenog utjecaja može vam pomoći da bolje shvatite ulogu vaše organizacije/tvrtke u stvaranju ekonomskih, okolišnih i socijalnih učinaka, ali i da pokažete koliki je društveni povrat ulaganja za svaku kunu koja je uložena u programe, projekte i aktivnosti kojima stvarate društvene promjene.

Pružanjem usluge mjerenja društvenog utjecaja, društvenom revizijom i društvenim povratom ulaganja ACT Grupa direktno pomaže donatorima i investitorima, organizacijama civilnoga društva i (društvenim) poduzetnicima, jedinicama lokalne i regionalne (samo)uprave, ali i svima ostalima akterima, da dizajniraju, razviju i vrednuju strategiju društvenog utjecaja koja će im pomoći da ojačaju svoje djelovanje i poslovanje.

Mikro i mali poduzetnici koji će biti podržani kroz program “Pokreni nešto svoje”, osim financijske potpore dobit će i višemjesečnu besplatnu edukaciju i savjetovanje o provedbi projekta i efikasnom korištenju projektnih rezultata, planiranju i razvoju poduzeća, marketingu proizvoda i/ili usluga, promociju projekta kroz kampanju Programa, certificiranje novorazvijenih proizvoda i usluga kroz međunarodni goodworks sustav te mjerenje društvenog utjecaja projekta i izradu izvještaja o društvenom utjecaju.

Vjerujemo da je prvi i najvažniji korak na putu da poslovanje i djelovanje postane odgovornije i održivije izmjeriti utjecaj koji pri tome nastaje.

Autori:

Sunčana Glavina Petričević
Radi u ACT Grupi kao voditeljica financija, trenerica i savjetnica za financijsko upravljanje i vrednovanje/procjenu organizacijskog utjecaja. Završila je magisterij znanosti iz područja financija i ovlašteni je revizor s dugogodišnjim iskustvom u financijama i financijskom izvještavanju u različitim sektorima (financijskom, javnom i neprofitnom) i u različitim područjima (EU projekti, lokalne financije i sl.). Područje njezinog dugogodišnjeg interesa je prvenstveno izvještavanje koje objedinjuje društveni, okolišni i ekonomsko financijski aspekt odnosno društveno odgovorno računovodstvo i društvena revizija. Svoj interes dalje razvija na doktorskom studiju Menadžment održivog razvoja Sveučilišta u Rijeci.

Igor Roginek
Radi kao voditelj marketinga u ACT Grupi. Posljednjih sedam godina proveo je na najvišim upravljačkim pozicijama u organizacijama civilnog društva te koordinirao Program za osobni i organizacijski razvoj aktera eko-društvene ekonomije u ACT Grupi i Program regionalnog razvoja organizacija civilnog društva i lokalnih zajednica u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Završio je više specijalističkih obrazovnih programa u Hrvatskoj i inozemstvu iz različitih područja razvoja organizacija (namicanje sredstava, marketing, odnosi s javnošću, upravljanje organizacijskim procesima, upravljanje projektima). U različitim civilnim inicijativama aktivan je od 1996. godine, (su)osnivač je više organizacija, mreža i zagovaračkih inicijativa. Iza njega je više od 15 godina iskustva u upravljanju projektima i procesima operativnih i strateških planiranja te desetogodišnje trenersko iskustvo u različitim područjima organizacijskog razvoja.