Scenarij ide ovako: tri najbolja prijatelja još iz djetinjstva koji su odrasli skupa i kao tinejdžeri radili u rock klubu i paralelno studirali poljoprivredu, danas aktivno rade na alternativnim načinima u proizvodnji hrane. A jedan od načina je i uzgoj kukaca i njihova prerada u visokokvalitetno hranjivo za različite životinjske vrste.
Ne, ne čitate scenarij za film već životnu priču Miroslava Latala, Bojana Mandića i Joze Bušića. Njihova ideja i pristup prepoznati su i od strane programa „Pokreni nešto svoje”, zbog čega je Microsect postao dio pobjedničke šestorke četvrtog izdanja programa. Naime, razvojni program “Pokreni nešto svoje” koji je 2016. godine pokrenula ACT Grupa namijenjen je poduzetnicima početnicima i mikro poduzećima, a u posljednje četiri godine partner programa tvrtka Philip Morris Zagreb uložio je gotovo 2 milijuna kuna za ukupno 26 projekata. Uz ovaj program potpore poduzetničkim projektima u Hrvatskoj, Microsect je primio bespovratnu potporu u visini od 74.000 kuna, ali i promocijsku podršku te mentorsku pomoć za razvoj poslovanja. Ali, kako je sve krenulo kod našeg inovativnog trojca?
– Započeli smo 2017., i nakon detaljnog istraživanja, pripremnih radnji i razvijanja vlastite metode uzgoja, prošle godine smo pokrenuli kontinuiranu proizvodnju u Novoj Gradiški, gradu u kojem smo sva trojica rođeni i odrasli. Sada bogata iskustva iz dosadašnjih poslovnih karijera pretačemo u zajedničko stvaranje inovativnih proizvoda koji će pridonijeti održivijem gospodarenju resursima našeg planeta. Osim toga, željeli smo vlastitim primjerom pokazati kako je u Slavoniji moguće napraviti inovativne i održive poslovne projekte – započinje priču o Microsectu Latal.
Održivost hrane na prvom mjestu
Nastavlja kako je sve veći broj ljudi svjestan da postojeći sustavi proizvodnje hrane u svijetu nisu održivi i da neće moći osigurati dovoljne količine hrane za rastuće stanovništvo u vremenu ispred nas. Nepovratno se troše resursi, posebice voda i poljoprivredno tlo, a raste potrošnja fosilnih goriva kroz mineralna gnojiva, pesticide, transport. Kako bi zadovoljila vlastite potrebe, EU uvozi preko 70% proteina, gotovo isključivo iz Sjeverne i Latinske Amerike, često GMO podrijetla.
– Uz sve to, danas u EU propada gotovo trećina proizvedene hrane. Proizvodnja hranjiva iz kukaca pridonosi zaustavljanju ovih negativnih trendova i postupnom preokretu prema održivim sustavima i zelenim tehnologijama u cijelom lancu opskrbe hranom. Sve su to izazovi koji nas trojicu zanimaju i kad smo se susreli s idejom uzgoja kukaca i proizvodnje hranjiva od njih, odmah smo znali da je to naš put- otkriva Latal.
Važnost adekvatnog procesa proizvodnje hranjiva
Posebno nas interesira kako izgleda proces proizvodnje hranjiva na što odgovara kako za početak treba reći da je u EU dozvoljeno uzgajati sedam vrsta kukaca (tri cvrčka i po dvije muhe i dva brašnara), svaku sa svojim specifičnostima u tehnologiji proizvodnje.
– Brašnar se uzgaja u zatvorenim, vertikalnim farmama, slično kao i kod uzgoja drugih životinja, samo se ovdje radi o puno većem broj jedinki na puno manjem prostoru, uz nužno osiguranje potrebnih uvjeta kako bi se proizvodnja optimizirala. Velika prednost je i skalabilnost i modularnost ove proizvodnje koja se dobiva automatizacijom i korištenjem umjetne inteligencije, a sve u cilju kako bi proizvod bio komercijalno što inovativniji i uspješniji. Kod brašnara je glavni proizvod ličinka, koja se dalje prerađuje u različite proizvode na bazi proteina, masti i lipida, hitina. Isto tako, kao nusproizvod, nastaje i organsko gnojivo, čime se postiže potpuna kružnost u proizvodnji – pojašnjava Latal.
U Microsectu rade inovativne proizvode kako bi mogli povezati dijelove lanca proizvodnje hrane, a koji svojim procesom nastajanja potiču lokalnu proizvodnju i potrošnju, smanjuju otpad od hrane, smanjuju transport i sve negativnosti koje proizlaze iz njega, te pretvaraju neiskorištene ostatke iz raznih poljoprivrednih i prerađivačkih proizvodnji u bogat izvor proteina, omega 3 i 6 masnih kiselina, vitamina i minerala.
Standardi proizvodnje na najvišim razinama
Otkriva nam kako je ozbiljnija proizvodnja u Europi započela 2014., premda je i prije toga bilo tvrtki koje su se bavile uzgojem kukaca. Najveći broj proizvođača je iz Francuske i zemalja Beneluxa, zatim slijede skandinavske zemlje, Velika Britanija, Njemačka, Španjolska, itd. Preko 80% su mikro poduzeća i startupi, a samo 3% su srednje velike kompanije. Ukupna ulaganja u sektor iznosila su 600 milijuna EUR u 2019., dok se ove godine očekuje preko 2,5 milijardi EUR, jer se u nekoliko sljedećih godina projicira rast proizvodnje s postojećih nekoliko tisuća na preko milijun tona u 2025.
– Ono što je odlično je da regulatori danas zahtijevaju vrlo visoke standarde u pogledu sigurnosti hrane i dobrobiti životinja, što se posebno odnosi na ovaj sektor. Kako je ovo relativno novi industrijski sektor radi se veliki broj različitih istraživanja, te se tako dodatno povezuju znanstvena zajednica i proizvođači. Sve navedeno je potpuno komplementarno s usvojenim akcijskim planovima na razini EU poput EU Green Deala, Od polja do stola i slično, što nam govori kako EU ozbiljno pristupa ovom sektoru kada je u pitanju njezina transformacija prema održivoj proizvodnji hrane i energije u idućih 30-tak godina – naglašava Latal te otkriva kako će im od velike pomoći biti potpora kroz program ACT Grupe i Philip Morrisa „Pokreni nešto svoje“.
Ovaj program će im pomoći na više razina, ne samo na onoj osnovnoj financijskoj. Nagrada na natječaju „Pokreni nešto svoje“ dala im je snažan vjetar u leđa u vrijeme velike svjetske zdravstvene i ekonomske krize te potvrdu da se s dobrom idejom i jasnim, održivim planom realizacije nalaze na pravom putu.
– Dobivena sredstva smo uložili u nabavku specifične opreme i u dodatnu potrebnu edukaciju. Budući da je riječ o inovativnoj i novoj industrijskoj grani, vrlo je mala baza specifičnih znanja, pa je edukacija i transfer znanja jedan od ključnih čimbenika uspješnosti naše tvrtke. Mi smatramo kako radimo važan posao ne samo u razvoju vlastite tvrtke već i u transformaciji društva prema što većoj održivosti, bioraznolikosti, smanjenu emisija CO2, te aktivaciji potencijala kružnosti u proizvodnje hrane. U tom smislu, pobjeda na natječaju programa „Pokreni nešto svoje“, nije samo vrijedna nagrada, već i potvrda da naše poslovanje ima širu društvenu konotaciju. Osim toga, kao alumni programa potpore nastavljamo našu prisutnost u programu uz sudjelovanje u različitim dodatnim, odličnim edukacijama koje program nudi, a i uvijek ćemo biti tu za pomoć i razmjenu znanja i iskustva s drugim sudionicima programa „Pokreni nešto svoje“ – komentira te nadodaje kako već sada postoji značajan interes za njihove proizvode i van granica Hrvatske.
Interes za proizvode dolazi iz najrazvijenijih zemalja Europe
Tako su za brašnara iskazale interes ekonomski razvijene zemlje sa snažnim poljoprivrednim inovacijama poput Nizozemske, Belgije, Francuske, Njemačke i skandinavskih zemalja. Latal nam govori kako im je glavno tržište Europska unija čiji je ravnopravni član i naša domovina Hrvatska u kojoj ima puno potencijala za plasman proizvoda, potpuno isto kao u npr. Njemačkoj. Jer gdje god se nalazio – u Hrvatskoj, Španjolskoj, ili u Finskoj, kupac njihovog proizvoda njegovom upotrebom podiže vrijednost svojeg proizvoda, čime svi skupa direktno sudjeluju u postizanju europske neovisnosti u proizvodnji hrane. Što je pravi put i potpuno suprotan od trenutno dominantnog uvoza prehrambenih sirovina u EU.
– Primjenom naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije i relevantnih znanstvenih dostignuća u proizvodnji našeg hranjiva, nastavit ćemo sudjelovati u razvoju zdravije i održivije budućnosti i bioraznolikosti, kao i u najvećem izazovu suvremene ekonomije – smanjenju emisije stakleničkih plinova. Kako smo već i rekli, mi ljudi moramo proizvoditi sve više hrane za rastuću populaciju, kako za ljude, tako i za životinje, a resursa hrane je sve manje, pa nas očekuje neizbježna transformacija postojećih sustava proizvodnje hrane prema održivijem i zdravijem za sve uključene. Jako smo ponosni i sretni što je Microsect dio te uspješne priče, izuzetno važne za dobrobit cijelog planeta – zaključio je Latal.
Piše: Iris Hazler Šanko (sadržaj je nastao u suradnji Native Ad Studia Hanza Medie i Philip Morrisa, i originalno je objavljen na portalu Jutarnji.hr.